Ideologija

Ideologija [uredi]

Nakon službenog ujedninjenja Njemačke 1871. godine, Bismarck se posvetio propagandiranju teorije prusionizma pod izlikom ujedninjenja njemačke. Tomu se suprostavio službeni Vatikan i papa Pio IX. što ih je dovelo u zaraćene odnose i brojne sukobe.

Bismarckovi glavni ciljevi su bili: Kulturna borba (Kulturkampf), socijane reforme i nacionalno ujedninjenje.

• Kulturna borba - Nakon osinvanja katoličkih njemačkih država na jugu i u nekim dijelovima istoka, katolicizam, koji je zastupala Katolička stranka centra, činila je veliku prijetnju procesu ujednijenja. Južne katoličke države, većinom su bile zemljoradničke države te su pale pod utjecaj seljaštva, radništva, svećenstva, za razliku od sjevernih zemalja koji su bile više razvijene i pod utjecajem aristokratizma. Borba između Bismarcka i utjecaja katoličke crkve u južnim zemljama naziva se Kulturna borba. Međutim nakon 1878. godine Bismarcka sa Katoličkom strankom centra je ujedinila borba protiv socijalizma, donoseći kraj kulturnoj borbi. S vremenom utjecaj Vatikana i katoličke crkve je jako oslabio i njemačka je postala većinom protestanska država (osobito na sjeveru).
• Socijalne reforme - Kako bi oslabio utjecaj socijalističkih grupacija i organizacija Bismarck je uveo neke reforme znane kao socijalne reforme. Uveo je zdravstveno osiguranje 1883. godine, osiguranje u slučaju nesreće 1884. godine, invalidninu i starosnu mirovinu 1889. godine. U to doba takva socijalna osiguranja u Njemačkoj bila su najnaprednija u cijelom svijetu, te još i danas postoje u Njemačkoj.
• Nacionalno ujedninjenje - Bismarck je uložio ogroman napor u smanjivanju razlika između njemačkih država. Naime nakon ujedinjenja morao je voditi bitku s njemačkim nacionalistima koji su zagovarali nezavisnost njihovih država.