Hitlerova obitelj
- Eva Braun, ljubavnica koju je oženio nekoliko dana prije smrti
- Alois Hitler, otac
- Klara Hitler, majka
- Paula Hitler, sestra
- Alois Hitler, Jr., polubrat
- Bridget Dowling, šurjakinja
- William Patrick Hitler, nećak
- Angela Hitler Raubal, polusestra
- Geli Raubal, nećakinja (po nekim glasinama je ona bila Hitlerova ljubavnica)
- Maria Schicklgruber, baka
- Johann Georg Hiedler, navodno djed
- Johann von Nepomuk Hiedler, majčin otac, navodno stric i možda pravi Hitlerov djed s očeve strane
Porijeklo prezimena "Hitler"
Postoje dvije teorije o porijeklu prezimena "Hitler":
-
- Od njemačke riječi Hüttler ili slično: što znači "onaj koji živi u kolibi", "pastir"
- Od slavenskog Hidlar i Hidlarcek ili nešto slično.
Ocjena
Adolf Hitler je, po mnogim prosudbama, jedan od najznačajnijih političara 20. stoljeća. Zahvaljujući potpunom kolapsu njemačkoga nacizma te demonskoj auri koju je taj režim uživao još tijekom trajanja, a još i potencirano u nebrojenim filmskim i televizijskim obradbama- Hitler je stekao kultni status dijaboličkoga vođe, praktički utjelovljenja Sotone i najsnažnije javne osobnosti novijega doba.
No, pogleda li se trjeznije njegova karijera, i prouče ozbiljnije raščlane nacifašizma, Hitlerove osobnosti i spleta mitologema koji su se nakupili oko njega, nameću se sljedeći zaključci:
- zbog razornoga djelovanja nacizma i brutalnosti koja je došla pod lupu javnosti dosta brzo (jedva 12 godina nakon Hitlerova dolaska na vlast)- Hitler je zadobio karizmatičnu auru najveća zločinca u povijesti: ocjena u najmanju ruku problematična, uzmu li se u obzir ubilačke karijere Džingis kana, Timur Lenka, Staljina i Maoa.
- također, po svemu sudeći, njegove su sposobnosti i utjecaj precijenjeni. Iako je omiljena zabava povjesnika odabir "naj" političara određenoga vremenskoga razdoblja, ako za ocjenu povijesne veličine uzmemo doseg posljedica koje je političarevo djelovanje ostavilo na licu svijeta, tada su Vladimir Iljič Lenjin i Homeini najveći političari dvadesetog stoljeća.
- povjesničari su u ocjeni Hitlerove političke djelatnosti podijeljeni između dva ekstremna stajališta (naravno, dobar dio historičara pokušava pronaći srednji put među ekstremima):
a) po jednoj je školi, koje je najistaknutiji predstavnik britanski povjesnik A.J.P. Taylor (a tu su i povjesničari nacizma kao E. Nolte), Hitler bio pragmatični političar koji je gurnut u rat mješavinom poraslih geopolitičkih apetita i spleta okolnosti. Po toj je školi nerealno smatrati da je ideologija iz "Mein Kampfa" (rasne teorije, Lebensraum, prodor na istok) bila praktička vodilja Hitlera u njegovoj politici. Ili- Hitler nije bio (ili- nije kanio biti) "osvajač svijeta", nego ga je splet okolnosti gurnuo u rat protiv većine čovječanstva.
b) po drugoj je povjesničarskoj školi mišljenja Hitler kao političar zapravo samo u praksi provodio megalomanski plan osvajanja svijeta što ga je zacrtao još 20-ih godina u "Mein Kampfu". Po tom je vidozoru Hitler bio predodređen za svjetski rat.
No, većina povjesnika (Ian Kershaw, brojni njemački povjesničari) drži da istina leži u sredini: Hitler jest imao jasno profiliranu ideologiju još iz 20-ih (rasizam i pangermanski ekspanzionizam), no, to nije nužno moralo dovesti do svjetskoga rata, niti je on imao ambiciju da "pokori svijet" i sl. Činjenica je da je smjesa okolnosti, od popustljivosti zapada, komunističke dvolične politike, geopolitičkih planova anglosaskih imperijalnih demokracija...dovela do razbuktavanja rata koji nije bio nužan, ni po kojim principima, još, recimo, 1938. Da se ne bi navodilo na krivi put, Hitlerovo kršenje Versajskog ugovora (naoružavanje Njemačke) se ne može tumačiti samo kao redovno stavljanje vojne industrije u pogon (što je dio svake industrijalizirane razvijene demokracije danas), ali opet ni kao spremanje na svjetski rat. Protimbe među velikim silama, a poglavito nacistički napadaj na SSSR, dovele su do iluzornoga zaključka, post festum, o velikom diktatoru koji je imao nezajažljivu i nepromjenljivu ambiciju da zavlada svijetom, slavensku Europu bi rado pokorio, no svijet mu je bio prevelik.
Izvori
Pisani izvori
- William L. Shirer - Uspon i pad Trećeg Reicha (The Rise and Fall of the Third Reich - 1960.) hrvatski prijevod Znanje Zagreb 1977.
- Doron Arazi, Adolf Hitler: A Bibliography, Greenwood, 1994, ISBN 0-877-36360-1
- Alan Bullock, Hitler and Stalin: Parallel Lives, HarperCollins, 1991, ISBN 0679729941
- Alan Bullock, Hitler: A Study in Tyranny, ISBN 0060920203
- Joachim Fest, Hitler, Harvest Books, 2002, ISBN 0156027542
- Brigitte Hamann, Thomas Thornton, Hitler's Vienna, Oxford University Press; New Ed edition, 2000
- Eberhard Jäckel, 1981, Hitler's World View: A Blueprint for Power, Cambridge: Harvard University Press.
- Ian Kershaw, Hitler 1889-1936: Hubris, W W Norton, 1999, and Hitler 1937-1945: Nemesis, W W Norton, 2000, ISBN 0393320359
- Lothar Machtan, The Hidden Hitler (Basic Books, 2001, ISBN 0-465-04308-9; English translation by John Brownjohn) See Northeast Middle School Assistant principal.
- Adolf Hitler, 'Mein Kampf' Liberty Bell Publications (February, 2004) ISBN 1593640064
Vanjske poveznice
Napomena: sve vanjske poveznice su na engleskom jeziku
- Extensive site on Adolf Hitler
- Mondo Politico Library's presentation of Adolf Hitler's book, Mein Kampf (full text, formatted for easy on-screen reading) Project Gutenberg of Australia downloadable eBook
- Hitler family genealogy
- A detailed chart of Hitler's family tree
- Ancestry of Adolf Hitler: Who was Adolf's grandfather?
- The Straight Dope: Was Hitler part Jewish?
- Nazi Persecution of Gays - United States Holocaust Memorial Museum
| Prethodnik: Kurt von Schleicher | Njemački kancelar 1933–1945 | Nasljednik: Joseph Goebbels |
| Prethodnik: Paul von Hindenburg | Njemački predsjednik 1934–1945 | Nasljednik: Karl Dönitz |
| Naslovi predsjednika i kancelara bili su sjedinjeni 1934-1945 u Führer i kancelar | ||
Nema komentara:
Objavi komentar